Opis
Biografski roman o fascinantnoj, istinitoj životnoj priči ekscentričnog genija Vilijama Džejmsa Sajdisa (1898-1944), snažan i iznenađujuće aktuelan.
Godine 1886. mladi ukrajinski imigrant Boris Sajdis stiže u Njujork. U džepu nema ni centa, ali ima briljantan duh i goruću ambiciju da oslobodi svet gluposti i rata – i to kroz obrazovanje. Nekoliko godina kasnije, kada Boris već bude apsolvent na Harvardu i poznati psiholog, dobiće sina. Na njegovom primeru Boris želi da dokaže kako svako dete može postati genije ako se od samog početka odgaja uz odgovarajući podsticaj. Uspeh je revolucionaran: Mali Vilijam Džejms obara sve rekorde, sa osam godina polaže maturu i slave ga kao „harvardsko čudo od deteta“. Ali u odrasloj dobi Vilijam ima samo jednu želju: Da sâm odlučuje o sopstvenom životu u skladu sa svojim predstavama. Nimalo jednostavan cilj u vreme kada neprilagođenost nije naročito na ceni i kada svet potresaju dva svetska rata i teška privredna kriza.
Klaus Cezar Cerer,
rođen je 1969. godine u Švabahu. Živi i radi u Berlinu kao pisac, urednik i prevodilac. Igra za Nemačku fudbalsku reprezentaciju pisaca. Njegov prvi roman Genije proglašen je za debitantski roman godine 2017. Roman je takođe bio u užem izboru za Bavarsku književnu nagradu.
Marija M –
“Da li je tačno, kao što je Boris Sajdis tvrdio do samog kraja, da su u trenutku rođenja sva odojčad potpuno ista po pitanju duhovnog potencijala, i tek se kasnije razviju u različitim pravcima? Ili je svaki čovek od samog početka jedinstven i unikatan, pa će se kasnije tokom života neminovno razvijati u skladu sa svojim predispozicijama, kao što iz semena rotkvice nikako ne može izrasti javor? Tehnički formulisano, šta je presudno za formiranje ličnosti: uređaj ili unos podataka?”
Ovaj citat oslikava pitanja koja sam sebi više puta kroz ovu biografiju postavila. Boris Sidis (amerikanizovano Sajdis) krajem 19.veka iz Ukrajine stiže u Ameriku, s ciljem da se nesputano razvija, onako kako on želi. Mnogo stepenica kasnije kao poznati (možda ne baš i priznati) psiholog dobija sina i rešava da svoju teoriju isproba na njemu: svako dete može postati genije uz odgovarajući odgoj. Par godina kasnije, o malom Vilijamu Džejmsu Sajdisu nižu se članci koji ga karakterišu kao “čudo od deteta”.
Koliko je ovo priča o Vilijamu Sajdisu, čoveku koji i danas navodno drži IQ rekord, toliko je i priča o njegovom ocu i majci, njihovim vaspitnim izborima, ali i o spletu okolnosti koji sa sobom donosi početak 20.veka, koji je sve, samo ne miran. Da li je i kako nastao genije, možda je sporedno pitanje pored dileme da li genije mora konstantno koristiti svoje sposobnosti, i na koji način.